Najveće svjetsko carstvo u povijesti

Nakon toga mongolski teritorij širi na Kinu, Tibet, Sibir i ostale dijelove Azije, a Mongolija postaje najveće kopneno carstvo u povijesti.

Poslije Džinigs-kana bilo je još sposobnih vladara. Među njima su i njegov unuk Kublaj-kan te, poslije u 15. stoljeću, kako je sam za sebe tvrdio, njegov potomak Timur Lenk. Mongolija danas graniči s Rusijom i Kinom, kojima je nekad ili vladala ili im bila podčinjena. Iako je proglasila neovisnost 1911., kineske snage nisu je odmah napustile, pa je tek 1924. proglašena Narodna Republika Mongolija, zemlja satelit SSSR-a.

Godine 1990. u Mongoliji se pojavljuje demokratski pokret, a danas je demokracija u njoj stabilnija nego u bilo kojoj drugoj državi središnje Azije.

Nomadi u duši

Mongoli su oduvijek živjeli kao nomadi. I danas u većini zemlje (osim u glavnom gradu, u kojem se sve više ljudi prilagođuje modernom načinu života) gotovo svi Mongoli bave se stočarstvom, i dalje žive nomadski u šatorima ovalna oblika (mongolski urge, ruski jurt). Cijela obitelj pomaže pri njegovoj gradnji i rasklapanju u doba selidbe (uglavnom dvaput na godinu) i potrage za novim pašnjacima.

Od životinja uzgajaju konje (za jahanje i transport te zbog mlijeka od kojeg pripravljaju airag, posebni napitak za snagu), kao i ovce, koze, jakove te dvogrbe deve. Mongolija je i dom ugrožene vrste snježnog leoparda.

Narod bez prezimena

Mongoli su dio velike porodice mongolskih naroda. Iako se dijele na plemena, veže ih zajednički jezik, vjera i način života s jakim utjecajem lamaističko-budističke religije. Mongoli su prije pisali tradicionalnim mongolskim pismom izvedenim od kineskih i tibetskih pisama, a danas ćirilicom.

Imaju jako duga i komplicirana imena koja zbunjuju jer su najčešće identična, pa su zato narod bez prezimena, a vlasti su odlučile da svatko dobije prezime koje izabere sam. Iznimke među Mongolima su Burjati (žive u Rusiji), koji imaju vlastiti jezik i prakticiraju šamanizam, Kalmijci, jedini budistički narod u Europi, i Kazaci, potomci niza saživljenih turkijskih i mongolskih plemena, koji su muslimani i imaju drugačiju tradicionalnu odjeću.

Ulan Bator (Ulaanbaatar)

Glavni grad Mongolije. U prijevodu znači 'crveni ratnik'. Nalik je istočnoeuropskom gradu koji je u prošlosti bio zahvaćen komunizmom. Na ulicama se mogu vidjeti krave i rikše.

U centru grada je Trg Suhbaatar, nazvan po heroju koji je doveo Mongoliju do nezavisnosti.

Od znamenitosti se ističu zgrada parlamenta, prirodoslovni muzej s impresivnim kosturima dvaju dinosaura iz pustinje Gobi te hram Gandantegčinlen Hiid i Zimska palača Bogd-kana (Živog Bude), posljednjega mongolskog cara.

Karakorum

Utemeljio ga je Džingis-kan 1200. kao svoju prijestolnicu. Danas mali, slikoviti grad kojim dominira najveći kompleks budističkih hramova Erdene Zuu ('Stotine blaga'), kolijevka mongolskog budizma. Građen je više od 300 godina. Danas su sačuvana samo tri hrama, koji predstavljaju tri faze Budina života: dijete, adolescent i odrastao čovjek.

…………………

Znaš li...

Golemo mongolsko carstvo prostiralo se 1240. do središnje Europe.

Jedno od najmoćnijih mongolskih carstava bila je Zlatna Horda, koju je utemeljio Batu-kan.

Iako je velika kao pola Europske unije, Mongolija je jedna od najmanje naseljenih država na svijetu i najudaljenija je zemlja od svih mora.

Mongoli su razvili Ya m, prvi učinkoviti poštanski sustav u Euroaziji, a poznati su i po strelovitoj vojnoj taktici te kao vješti jahači i strijelci.

Iako ih je svojedobno pratio glas nemilosrdnih osvajača, Mongoli su bili vrlo tolerantni. Nisu se miješali u običaje i navike osvojenih naroda.

…………………