Polarni medvjedi nestaju
Smrznuti ocean i beskonačne ledene pustinje nestaju, okoliš za preživljavanje polarnih medvjeda se brzo mijenja, a Sybille Klenzendorf iz međunarodne organizacije World Wildlife Fund for Nature (WWF) to jednostavno tumači:
„Komadi leda koji plutaju sjevernim morima godinama se smanjuju i bez leda polarni medvjedi nemaju platforme s kojih love tuljane. To njihov opstanak čini izuzetno teškim, posebice za mlade životinje".
Loše vijesti potvrđuje i nova američko-kanadska studija koja kaže da se u posljednjem desetljeću broj polarnih medvjeda gotovo prepolovio. Na prostranstvima južnog Beaufortova mora od 2001. do 2010. godine broj polarnih medvjeda je sveden na oko 900 u 2010. godini, a još samo 2004. bilo ih je oko 1.600. Znanstvenici upozoravaju i na pojavu i dramatičan porast mladunaca koji umiru.
Jako loša vijest glasi: polarni medvjedi će izumrijeti do 2100. godine ako ne dođemo pameti! Svjetski fond za prirodu (WWF) objavio je rezultat istraživanja i informacije nisu nimalo optimistične.
Klimatske promjene zaista prijete kritično ugroženim ekosistemima Sjevernog ledenog oceana. Polarnim medvjedima prijeti izgladnjivanje i nemogućnost razmnožavanja uzduž cijelog kanadsko-arktičkog arhipelaga, a četvrtina svjetske populacije polarnih medvjeda živi na tom arhipelagu, gdje je morski led bio cijele godine.
S manje ledenih površina, medvjedima se smanjuje i pristup plijenu. Studija je pokazala da bi do 2070. godine, više od 80 posto leda na arhipelagu moglo nestajati već u srpnju a skotne medvjedice bi se morale snalaziti i znatno ranije povlačiti na kopno. Istina jest da je tanki led bolje stanište za foke koje su glavni plijen medvjeda, ali takav led ne traje dovoljno dugo da bi ih bijeli medvjedi mogli loviti i preživjeti.
Da bi se shvatile sve teškoće preživljavanja polarnih medvjeda u tijeku je praćenje migracija, jer znanstvenici moraju razumjeti što će se dogoditi s medvjedima, u kovim okolnostima kada morski led nestaje.
U tu svrhu, stavljaju im GPS ogrlice i prate gdje se kreću u realnom vremenu, kako se snalaze…
Samo prikupljanjem podataka visoke kvalitete, a ne pretpostavkama, populaciji koja polako izumire može se pomoći, a to nije jeftino. Na primjer, trošak radio ogrlice za praćenje polarnih medvjeda je 3.750 eura, pa je Svjetski fond za prirodu (WWF) čak pokrenuo i donatorsku akciju da se pomoć ubrza.
